Kada je indijski car Sheram upoznao i naučio da igra šah, bio toliko oduševljen igom, da je želeo da dovedu čoveka koji je izmislio šah kako bi ga lično nagradio. Pronalazač šaha je bio, skromno odeven učenjak Seta. Car mu je rekao kako je oduševljen igom i želi ga bogato nagraditi. Rekao je kako može da bira bilo koju nagradu, jer je on car velikog carstva i toliko je moćan i bogat da mu može svaku želju ispuniti. Posle kratkog ćutanja, Seta mu je odgovorio kako će mu želju saopštiti sutra.

Sutradan, kada je seta došao pred cara, odgovorio mu je kako bi želeo žito.
– Žito? – začuđujuće je pitao car – Koliko hoćeš žita? Koliko džakova, kola, ambara… Seta mu je rekao da želi da mu se na prvo polje šahovske table stavi jedno zrno pšenice, na drugo 2 zrna, na treće 4 zrna, i tako dalje, da se na svako naredno šahovsko polje stavi dva puta veća količina nego na prethodnom polju i tako da se ispuni cela šahovska tabla.

Car je shvatio kako je želja suviše skromna, i pomalo ljut, je odgovorio Seti kako će mu biti nagrada isporučena u toku dana. Seta se samo nasmešio i otišao. Kasnije tog dana, car je pitao sluge da li je isplaćeno žito Seti i dobio je odgovor kako dvorski matematičari još uvek računaju koliko žita treba isporučiti i da će to završiti tek rano ujutru.

Sledećeg dana kada su matematičari izračunali došli su pred cara i saopštili mu taj čaroban broj. Taj broj je toliko velik da nije u vašoj moći, gospodaru, isporučiti obećanu nagradu, reče matematičar. U svim vašim ambarima nema toliko zrna koliko treba isporučiti Seti. Nema ga dovoljno ni u žitnicama celog carstva. Nema ga toliko ni na svim prostranstvima zemlje.

Ako želite isporučiti obećanu nagradu, tada naredite da se sva zemlja pretvori u oranice, naredite da se isuše sva mora i okeani, naredite da se otopi sav led i sneg koji pokriva daleke južne i severne krajeve. Neka sva ta prostranstva budu zasejana pšenicom. I sve to, što rodi na tim poljima, naredite da daju Seti, tek tada bi on dobio svoju nagradu.

Car je zapanjeno pratio reči matematičara i upita ga koji je taj čudovišni broj. Matematičar mu reče: 18 446 744 073 709 551 615 (samnaest kvadriliona četiri stotine četrdeset šest triliona sedam stotina četrdeset četiri biliona sedamdeset tri milijarde sedam stotina devet miliona pet stotina pedeset jedna hiljada šest stotina petnaest).

Ako u jednom kubnom metru pšenice staje približno 15.000.000 zrna žita. To znači, da bi Seta trebao dobiti 12.000 km3 žita, a sam ambar bi bio visine 300 000 000 km, što je jednako putu od Zemlje do Sunca i nazad.

Tako veliki broj se dobija zbog brzog rasta stepena, odnosno eksponencijalne funkcije.
Dok se kod linearnog rasta i niza 2, 4, 6, 8, 16, 18, 20, 22… brojevi kreću nagore, ali su izuzetno lako pojmljivi, kod eksponencijalnog rasta i niza 2, 4, 8, 16, 32, 64, 128… brojevi se u početku isto kreću nagore kao i kod linearnog rasta, ali se zatim vrlo brzo odvajaju i dostižu sve veće i veće vrednosti. Izgleda, da taj rast, pri brzom zaključivanju, naš mozak ni ne uzima u obzir, sve dok ne dosegne neslućene granice.

Isto se dešava u prirodi i životu. Priroda svakako nije linearna, a moglo bi se čak reći mnogo više je eksponencijalna. Iz jednog Big Benga je neslućeno brzo nastalo milijarde atoma, elemenata i galaksija! U toku embriogeneze od jedne oplođene jajne ćelije veoma brzo nastanu milijarde ćelija koje izgrade ceo organizam. Dok se jedinke razmnožavaju, populacije se “udvostručuju” u svakoj sledećoj generaciji, kao na šahovskom polju. Brojnost atoma, galaksija, ćelija i ljudske populacije raste po eksponencijalnom zakonu, isprva sporo, ujednačeno se podiže, a onda skače u astronomske vrednosti.

Isto je i u životu. Ponekad vam se čini da se stvari presporo razvijaju, a onda, gotovo najednom, sve počne da raste ili neočekivanom brzinom, ili sve odjednom tako naglo propadne. Nekad dugo čekate da se nešto dogodi, a onda se sve pokrene neverovatno brzo bilo u pozitivnom, bilo u negativnom smeru. Tako je i sa zdravljem, ali i sa razvojem bolesti…

Možda je ceo problem u našem linearnom mozgu, tj. načinu na koji računamo, brojimo ili na koji doživljavamo protok vremena!